Po prvi put u zadarskoj katedrali orgulje će se sjediniti sa zvukom saksofona na jedinstvenom i prigodnom koncertu u čast sv. Stošije (Anastazije), nebeske zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice katedrale. Stošiji u čast sviraju dvojica vrhunskih hrvatskih umjetnika međunarodnog ugleda – priznati orguljaš Pavao Mašić i saksofonist Tomislav Žužak.

Koncert će se održati 14. siječnja 2026., uoči svetkovine sv. Stošije (Anastazije), s početkom u 18:00 sati, neposredno nakon svečane Večernje koju predvodi zadarski Nadbiskup.

Sv. Stošija – rimska kršćanka i zadarska zaštitnica

Sv. Stošija (Anastazija), zaštitnica Zadarske nadbiskupije i naslovnica katedrale, čije je relikvije u Zadar donio biskup Donat u 9. stoljeću, jedna je od najpoštovanijih ranokršćanskih mučenica.

Rimljanka po podrijetlu, a kršćanka po dubokom uvjerenju, Anastazija je odgajana u vjeri svoga vremena: majka sv. Fausta i rimski vitez sv. Krševan oblikovali su njezin put koji će završiti mučeničkom smrću. Spaljena je na sam  Božić 304. u Sirmijumu. Svetica koja u imenu (Anastasis – Uskrsnuće) nosi srž kršćanske poruke, postala je jedno od najsnažnijih svjedočanstava o povezanosti utjelovljenja i uskrsnuća.

Anastazija je jedna od sedam žena osim BDM upisana  u Rimski kanon i u Litanije Svih svetih. Iako se u rimskom obredu časti na Božić, Zadrani joj već stoljećima posvećuju 15. siječnja, a ljubav prema svojoj zaštitnici izražavaju i starom tradicijom držanja božićnog drvca u domovima sve do njezina blagdana.

Njoj je posvećena zadarska katedrala, a u njezinu je čast utemeljen i međunarodni orguljaški festival „Orgulje sv. Stošije“, koji promiče duhovnu i glazbenu baštinu Zadra.

Večer molitve i glazbe

Svečana molitvena večer uoči njezine svetkovine završit će na najljepši mogući način – koncertom koji spaja nebo i zemlju, tradiciju i suvremenost, orgulje i saksofon.

U katedrali sv. Stošije, 14. siječnja 2026., Pavao Mašić i Tomislav Žužak izvest će sljedeći program:      

Carl Philipp Emanuel Bach (1714. – 1788.)

Sonata u g-molu

Allegro

Adagio

Allegro

Ante Knešaurek (1978.)

Berceuse

Jean Francaix (1912.-1997.)          

Suita o karmelićankama 

I. Sestra Blanša

II. Majka Marija od Utjelovljenja

III. Sestra Ana od Križa

IV. Sestra Konstanca

V. Sestra Matilda

VI. Majka Marija od sv. Augustina

Olivier Messiaen (1908. – 1992.)

Iz Kvarteta za konac vremena

V. Pohvala Kristovoj vječnosti

César Franck (1822. – 1890.)

Sonata u A-duru, FWV 8

Allegretto ben moderato

Allegro

Recitativo-fantasia: Ben moderato

Allegretto poco mosso

TOMISLAV ŽUŽAK , SAKSOFON

Tomislav Žužak višestruko je nagrađivani hrvatski saksofonist, koji uz zapaženu solističku karijeru bilježi i velik broj koncerata kao član uglednog hrvatskog saksofonističkog kvarteta Papandopulo. Školovao se u Zagrebu i Parizu, a usavršavao diljem svijeta kod vodećih saksofonista našega vremena, te danas odgaja nove generacije saksofonista, kako na međunarodnim radionicama u Grožnjanu i Jastrebarskom, tako i u okviru vlastite klase za saksofon na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje djeluje u zvanju izvanrednog profesora. Iza njega je niz nosača zvuka (u duu s pijanisticom Vlastom Gyurom, te uz kvartet Papandopulo) koje su objavile hrvatske diskografske kuće Croatia Records i Cantus. Uz brojne domaće i međunarodne nagrade za svoj rad (od kojih se ističe Prva nagrada na 1. hrvatskom natjecanju mladih glazbenika Papandopulo), Žužak se profilira ambicioznim projektima zanimljive tematike i repertoarom kojeg nerijetko predstavlja premijerno u hrvatskim okvirima. Među njima valja istaknuti integralnu izvedbu 25 capriccia Sigfrida Karg-Elerta na 4 različita saksofona u jednoj koncertnoj večeri, izvedbe velikih djela romantizma (Rahmanjinov, Schumann) u duu s pijanistom Tomislavom Damjanovićem, suvremen i atraktivan zvuk u spoju saksofona i harfe (uz harfisticu Veroniku Ćiković), te nadahnute izvedbe djela francuskih i hrvatskih skladatelja ostvarene uz orguljaša Pavla Mašića i prezentirane diljem Hrvatske.

PAVAO MAŠIĆ, ORGULJE

Pavao Mašić, dobitnik nagrade Grand Prix Bach i nagrade publike na Bachovom natjecanju orguljaša u Lausanni, razvija uspješnu karijeru koncertnog orguljaša i čembalista. Kao glavni orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu nastavlja bogatu tradiciju sviranja orgulja koja se u toj povijesnoj crkvi kontinuirano bilježi još od 1359. g. Usporedno djeluje u zvanju redovitog profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje razvija široku pedagošku djelatnost. Koncertira diljem Europe, Rusije i Izraela, a kvaliteta njegova umjetničkog djelovanja prepoznata je s više od 25 važnih inozemnih i domaćih nagrada. Laureat je međunarodnih natjecanja orguljaša u Lausanni, Zaragozi i Puli, te jedini hrvatski kandidat koji je sudjelovao na čuvenom svjetskom natjecanju orguljaša u St. Albansu (UK) u više od 60 godina njegova postojanja. Iza njega su mnoge značajne izvedbe: Šest partita, Goldberg-varijacije i Umijeće fuge J. S. Bacha, ciklusi Uzašašće i Rođenje Gospodinovo O. Messiaena, integralne izvedbe orguljskih opusa J. S. Bacha, C. Francka i D. Buxtehudea (u suradnji s Antom Knešaurekom), koncerti za orgulje i orkestar Francisa Poulenca, Ante Knešaureka, Stjepana Šuleka i Silvija Foretića, kao i intenzivan rad na pripremi i tisku sabranih djela za orgulje Anđelka Klobučara i Franje Dugana, glavnih orguljaša zagrebačke katedrale u 20. stoljeću. Snima za Hrvatsku radioteleviziju i Croatiu Records; raznolika diskografija uključuje šest solističkih albuma ovjenčanih s ukupno 12 Porina, od čega su čak dva albuma: 1685. Bach, Handel, Scarlatti (2011.) i Bach: Umijeće fuge (2017.) proglašeni najboljim klasičnim albumima godine.