Petu godinu zaredom darujemo gradu Zadru poseban glazbeni dar, orguljski koncert uoči blagdana sv. Stošije.

Uoči blagdana, 14. siječnja 2027., nakon Svečane Večernje koju će u Katedrali sv. Stošije predvoditi zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, održat će se Večer hrvatskih skladatelja. Na proširenim Velikim katedralnim orguljama sv. Stošije, koje će nakon nadogradnje zasjati u punom sjaju, nastupit će Alen Kopunović Legetin. Izvest će djela hrvatskih skladatelja, a koncert će zaključiti improvizacijom na teme hrvatskih božićnih pjesama.

Sveta Stošija, odnosno Anastazija, bila je srijemska mučenica koja je za vrijeme progona cara Dioklecijana položila život za vjeru. Zadarski biskup Donat dobio je njezine relikvije 810. godine od bizantskog cara Nicefora i donio ih u Zadar. Od tada se sveti ostaci sv. Stošije čuvaju u zadarskoj katedrali, koja je upravo po njoj dobila svoje ime.

Sveta Stošija zaštitnica je Zadarske nadbiskupije i naslovnica Katedrale sv. Stošije, a njezin se blagdan slavi 15. siječnja. U Zadru se božićno vrijeme tradicionalno zadržava sve do njezina blagdana. Zadrani do toga dana u svojim domovima čuvaju božićna drvca, a u crkvama se i dalje pjevaju božićne pjesme. Upravo zato završna improvizacija na teme hrvatskih božićnih pjesama prirodno povezuje božićno vrijeme s pripravom za blagdan sv. Stošije, kojim se u Zadru tradicionalno zaključuje božićno vrijeme.

Alen Kopunović Legetin, vrsni i svestrani hrvatski orguljaš, ovoga je puta pripremio novu tematsku glazbenu večer – Večer hrvatskih skladatelja.

Program donosi pomno odabran presjek hrvatske orguljske i sakralne glazbene baštine, povezujući skladatelje od 18. stoljeća do suvremenosti. Kroz različita stilska razdoblja, pastoralne i tradicijske motive te skladbe nadahnute sakralnom glazbenom baštinom, otkriva raznolikost hrvatskoga orguljskog stvaralaštva i njegovu povezanost s liturgijskom i narodnom glazbenom tradicijom.

HRVATSKI SKLADATELJI ZA ORGULJE – OPIS PROGRAMA

Ovaj program predstavlja iznimno vrijedan, pažljivo odabran antologijski presjek hrvatske orguljske i sakralne glazbene baštine, obogaćen tradicijskim utjecajima i živom praksom improvizacije. Za razliku od uobičajenih kozmopolitskih programa (Bach – Reger – Widor), ovaj je koncert duboko uronjen u nacionalni muzikološki kontekst, spajajući autore od 18. stoljeća do suvremenosti, s jasnim fokusom na crkvenu i pastoralnu tematiku.

Muzikološka raščlamba ovog programa otkriva nekoliko ključnih strukturnih i stilskih linija:

1. Povijesna vertikala i stilski pluralizam

Program se kreće kroz širok raspon stilskih epoha, što od izvođača zahtijeva visoku moć stilske transformacije:

Barok i klasicizam (rani izvori): Luka Sorkočević unosi duh pretklasične simfonike i galantnog stila preko svojih studija (prilagođenih za orgulje), dok franjevac o. Fortunat Pintarić i Leopold Ebner predstavljaju ranu hrvatsku orguljsku baštinu prijelaza 18. u 19. stoljeće.

Hrvatska moderna i cecilijanizam: Djela o. Anselma Canjuge (tragično stradalog kapucina) i akademika Albea Vidakovića predstavljaju vrhunac hrvatske crkvene glazbe 20. stoljeća. Canjugina Fuga in g zrcali strogu kontrapunktnu disciplinu, dok Vidakovićeva djela donose monumentalnost i neoromantičarsku i neobaroknu sintezu.

Suvremeni potpis: Blaženko Juračić unosi suvremeni skladateljski senzibilitet koji je istovremeno duboko ukorijenjen u gregorijansku i staru hrvatsku tradiciju.

2. Pastoralni i folklorni arhetip („Kolo”, „Dudaš” i „Pastorella”)

Izrazito zanimljiva muzikološka nit ovog programa jest pastoralni karakter nekoliko skladbi, što je stoljetna tradicija orguljske glazbe (osobito u božićno vrijeme):

Stanislav Preprek (Pastirsko kolo): Donosi spajanje tradicijskog plesa (kola) i specifičnog modalnog melosa Vojvodine i srijemskog kruga u kojem je autor djelovao.

Leopold Ebner (Rondo Pastorella): Klasicistički obojeno djelo koje oponaša idilični pastirski ugođaj, karakterističan za crkvenu glazbu sjeverne Hrvatske tog doba.

o. Fortunat Pintarić (Dudaš u F-duru): Duhovito je i slikovito, prepuno imitacije pučkog instrumenta – duda (gajdi). Izvođački je ovdje ključno izabrati registre koji vjerno oponašaju „bordun” (stalni prateći ton) i prodoran zvuk duda.

3. Čvrsta forma nasuprot orguljskoj improvizaciji

Program savršeno balansira između fiksirane, stroge forme i slobodne kreacije trenutačnog nadahnuća:

Albe Vidaković kao stup programa: Njegov Preludij i fuga u C-duru, a posebice opsežna Fantazija i fuga u f-molu, predstavljaju tehnički i arhitektonski najzahtjevnije točke. Vidaković, kao ključni hrvatski muzikolog i skladatelj, u ovim formama demonstrira duboko poznavanje Bachova kontrapunkta pretopljenog u dramatični, moderniji izričaj.

Kultura improvizacije (Čalo i Legetin): Orguljska improvizacija najzahtjevnija je disciplina ovog instrumenta. Andro Čalo i Alen Kopunović Legetin (eminentni suvremeni orguljaši) naslanjaju se na živu tradiciju improvizacije. Izbor tema („Veseli se, Majko Božja” i općenito hrvatske božićne popijevke) sugerira da ovaj program ima i snažnu liturgijsko-sezonsku (vjerojatno božićnu ili marijansku) poveznicu.

4. Dijalog s baštinom: Cithara Octochorda (1701.)

Skladba Blaženka Juračića Zdrava Devica, Bogorodica izravan je most sa samim počecima zapisane hrvatske crkvene pučke glazbe. Varijacije na temu iz najvažnije hrvatske barokne pjesmarice Cithara Octochorda (izdanje iz 1701.) muzikološki su fascinantne jer autor koristi povijesni jednoglasni napjev kao cantus firmus i oko njega gradi suvremeno zvučno tkivo, primjenjujući moderne registracijske i harmonijske slojeve.

Ovaj program stoga nije samo koncert, već prvorazredan muzikološki projekt koji slavi autentični hrvatski orguljski identitet kroz stoljeća.

Program koncerta:

Josip Vrhovski

Predigra

Stanislav Preprek

Pastirsko kolo

Albe Vidaković

Preludij i fuga C-duru

Blaženko Juračić

Zdrava Devica, Bogorodica

(varijacije na temu iz Cithare Octochorde, 1701.)

Leopold Ebner

Rondo Pastorella

Andro Čalo

Improvizacija na temu „Veseli se, Majko Božja"

o. Fortunat Pintarić

Dudaš u F-duru (Joueur de cornemuse)

Albe Vidaković

Fantazija i fuga u f-molu

Luka Sorkočević

Dvije studije

        I.Moderato

       II. Allegretto

o. Anselmo Canjuga

Fuga u g-molu

 A. K. Legetin

Improvizacija na teme hrvatskih božićnih popijevki

ŽIVOTOPIS

Alen Kopunović Legetin (Subotica, 29. listopada 1974.) hrvatski je orguljaš, zborovođa, skladatelj, pedagog i promicatelj sakralne i koncertne glazbe, umjetnik koji je tijekom dugogodišnje karijere izgradio prepoznatljiv i snažan umjetnički profil na hrvatskoj i međunarodnoj glazbenoj sceni. Njegovo djelovanje obuhvaća koncertnu orguljsku interpretaciju, liturgijsku glazbu, skladateljski rad, pedagošku djelatnost te umjetničko vodstvo različitih glazbenih ansambala i projekata. U središtu njegova rada nalazi se orguljska umjetnost – instrument koji u njegovu pristupu postaje sredstvo dubokog glazbenog, duhovnog i estetskog izražavanja.

Alen Kopunović Legetin zauzima osobito mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni kao orguljaš, zborovođa, skladatelj i promotor crkvene i koncertne glazbe. Njegova umjetnička osobnost oblikovana je kroz sintezu discipline, emocije, duhovnosti i visoke umjetničke ambicije. Upravo ta kombinacija dovela je do interpretativnog stila koji istodobno poštuje tradiciju i traži osobnu umjetničku istinu. Kao orguljaš poznat je po monumentalnom zvuku, izraženoj dramaturgiji interpretacije i sposobnosti da složena glazbena djela približi široj publici bez gubitka njihove umjetničke dubine.

Glazbeno obrazovanje

Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u Subotici, gdje je završio Muzičku školu na teoretskom i klavirskom odjelu. Studij orgulja nastavlja na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu gdje 1997. diplomira u razredu Ljerke Očić. Za svoj umjetnički rad nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija djeluje kao orguljaš Dječačkog sjemeništa na Šalati te crkve sv. Marka u Zagrebu, gdje stječe dragocjeno liturgijsko i koncertno iskustvo. Svoje obrazovanje nastavlja u međunarodnom okruženju. Studijske godine 1998./1999. usavršava se na Universität Mozarteum Salzburg kod Elisabeth Ullman  dok daljnju specijalizaciju iz crkvene glazbe ostvaruje na Pontificio Istituto di Musica Sacra u Rimu kod p.Thea Flurya.

Liturgijska i pedagoška djelatnost

Od 1999. do 2016. djeluje kao orguljaš i zborovođa crkve sv. Lovre u Požegi te pontifikalni orguljaš Požeške biskupije. U tom razdoblju snažno pridonosi razvoju glazbenog života grada Požege i biskupije. Djeluje kao dirigent HKUD-a „Vijenac“ Požega, umjetnički voditelj festivala Požeške orguljaške večeri te profesor u Glazbenoj školi Požega gdje predaje orgulje, zbor i klavir.

Od 2017. do 2020. bio je orguljaš i zborovođa Župe Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u Zagrebu, a od 2023. do 2025. djelovao je kao orguljaš i zborovođa Župe sv. Maksimilijana Kolbea u Zagrebu.

Pedagoški rad zauzima važno mjesto u njegovu umjetničkom djelovanju. Kao profesor i mentor odgajao je nove generacije glazbenika, prenoseći znanje, iskustvo i visoke estetske kriterije.

Koncertna djelatnost

Kao koncertni orguljaš ostvario je bogatu solističku i komornu karijeru. Redovito nastupa diljem Hrvatske i Europe, a kao solist surađivao je s orkestrima poput Zadarskog komornog orkestra, Orkestra Hrvatske radiotelevizije, Varaždinski komorni orkestar, Orkestra Hrvatske vojske i Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Nastupao je u brojnim koncertnim dvoranama i katedralama Europe, među kojima se ističu bazilika sv. Petra u Rimu, katedrale u Münchenu, Budimpešti, Kotoru, Beogradu i Subotici te St David’s Hall u Walesu.

Gostovao je na brojnim festivalima, među kojima su Glazbene večeri u sv. Donatu, Rapske večeri, Osorske glazbene večeri, Makarsko kulturno ljeto, Ars Organi Sisciae, Organum Histriae, Požeške orguljaške večeri, Varaždinske barokne večeri te je redoviti gost međunarodnog Festivala u Zadru orgulje sv. Stošije.

Komorna i ansamblska djelatnost

Uz solističku karijeru aktivno djeluje i kao komorni glazbenik. Član je trija Fiat Lux (sopran Josip Lončar i trubač Dario Teskera), vodi muški vokalni kvartet Adore te nastupa u orguljaškom duu Voluntas s orguljašem Davorom Ljubićem.

Surađivao je i s vokalnim ansamblima te klapama Stine i Leggero. U ranijem razdoblju bio je umjetnički ravnatelj vokalno-instrumentalnog ansambla Capella Lignum i festivala drvenih kapela Sancta Barbara.

Skladateljski rad

Kao skladatelj posvećen je prvenstveno sakralnoj i liturgijskoj glazbi. Njegov opus obuhvaća mise, motete, psalme, litanije, skladbe za zbor, solo glas i orgulje te brojne obrade liturgijskih i tradicionalnih napjeva. Njegove skladbe karakterizira spoj liturgijske funkcionalnosti i umjetničke izražajnosti. Melodijska jasnoća, stabilna harmonijska struktura i snažna duhovna atmosfera temelj su njegova skladateljskog jezika.

Diskografija

Njegova diskografija uključuje nekoliko zapaženih izdanja. Među njima se ističe album Portret kraljice (Croatia Records), zatim album Hrvatski glazbeni barok snimljen na Varaždinske barokne večeri s mezzosopranisticom Dunja Vejzović, zatim Cantantibus Organis snimljen na orguljama katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi te noviji albumi Leggero i Magnificat.

Član je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika.

Umjetnički identitet i posebnost

Ono što Alena Kopunovića Legetina posebno izdvaja jest snažna umjetnička autentičnost. Njegove interpretacije karakterizira spoj perfekcionizma i emocionalne otvorenosti. Tehnička sigurnost nikada ne potiskuje izražajnost – naprotiv, služi joj kao temelj.

Njegov interpretativni pristup obilježava dubinska priprema i temeljito istraživanje konteksta svakog djela. Glazbi pristupa ne samo kao zvuku, nego kao nositelju ideje, duhovne poruke i kulturnog nasljeđa. U umjetničkom izrazu često se pojavljuju snažni kontrasti – od gotovo asketske tišine do monumentalnog orguljskog fortea – čime postiže dramatičnost i emocionalnu dubinu.

Što ga izdvaja od ostalih orguljaša i zborovođa

Umjetnička autentičnost – ne podilazi publici niti trendovima, nego ostaje vjeran vlastitom glazbenom uvjerenju i interpretativnoj istini.

Estetski rigorozan, ali otvoren glazbenim emocijama – rijetka kombinacija disciplinirane interpretacije i snažne emocionalne izražajnosti.

Duhovni identitet utemeljen u vjeri i glazbi – njegova interpretacija i skladateljski rad proizlaze iz dubokog razumijevanja duhovnog sadržaja glazbe.

Kao interpret, skladatelj i promicatelj orguljske umjetnosti, Alen Kopunović Legetin trajno doprinosi razvoju i vidljivosti orguljske kulture u Hrvatskoj. Njegov umjetnički put svjedoči o dubokoj posvećenosti glazbi, o orguljama kao instrumentu monumentalnog izraza, ali i o vjeri u glazbu kao prostoru duhovne i umjetničke istine. 🎼

Radujemo se vašem dolasku!